Kanadska središnja banka zadržala je ciljanu kamatnu stopu na prekonoćne pozajmice na razini od 2,25 % dana 2. rujna 2026. godine. Referentna kamatna stopa banke ostaje na 2,5 %, a kamatna stopa na depozite na 2,20 %. Odluka je značila zadržavanje postojećeg stanja, no obrazloženje pokazuje zašto „izostanak promjene” ipak može sadržavati važne informacije.
Banka je navela da su se gospodarski rast i inflacija kretali uglavnom u skladu s njezinom srpanjskom prognozom. Istodobno je prepoznala izraženije rizike od rasta inflacije uslijed povišenih cijena energenata i novih trgovinskih mjera između Kanade i Sjedinjenih Američkih Država.
Slika inflacije ima dva sloja.
Ukupna inflacija potrošačkih cijena kretala se oko 3 %, ponajviše potaknuta trajno višim cijenama benzina. Isključe li se cijene benzina, Banka je u srpnju zabilježila inflaciju od 2,2 %, dok su se pokazatelji temeljne inflacije zadržali blizu razine od 2 %.
Taj je jaz važan. Energetski šok može brzo podići ukupni indeks cijena, a da se pritom ne proširi odmah na širu košaricu dobara i usluga. Ključno je pitanje hoće li viši troškovi prijevoza i proizvodnje početi utjecati na cijene brojnih drugih dobara i usluga te na odluke o visini plaća.
Banka je navela da zasad ima malo dokaza o širem prelijevanju učinaka. Također je upozorila da se rizik povećava što dulje potraju visoke cijene nafte i rafinerijske marže.
Carine kompliciraju signal.
Nove carine Sjedinjenih Američkih Država i kanadske protumjere mogu povećati troškove za poduzeća i potrošače. Istodobno, trgovinska neizvjesnost može oslabiti ulaganja, izvoz i gospodarski rast. Ti čimbenici vuku monetarnu politiku u različitim smjerovima: viši troškovi mogu pojačati inflacijske pritiske, dok slabija gospodarska aktivnost može smanjiti potražnju.
Guverner Tiff Macklem izjavio je da monetarna politika ne može neutralizirati carine niti kontrolirati globalne cijene energenata. Uža zadaća središnje banke jest spriječiti da ta kretanja destabiliziraju očekivanja u pogledu cijena i dovedu do trajne inflacije.
Stoga se odluka o kamatnim stopama ne može tumačiti kao jednostavna potvrda da su uvjeti povoljni. Upravno vijeće ocijenilo je razinu od 2,25 % primjerenom s obzirom na trenutačnu ravnotežu rizika, istodobno izričito zadržavajući mogućnost prilagodbe politike u slučaju znatne promjene izgleda.
Što sljedeće pogledati
Četiri će signala biti važna prije sljedeće planirane odluke 28. listopada:
- Hoće li se inflacija potaknuta cijenama goriva proširiti na širi raspon cijena.
- Hoće li se temeljna inflacija i dalje zadržati blizu 2 %.
- Kako carine utječu na poslovne troškove, opseg trgovine i potražnju potrošača.
- Hoće li gospodarski oporavak Kanade ostati održiv.
Sljedeće izvješće Banke o monetarnoj politici bit će objavljeno uz tu listopadsku odluku i trebalo bi pružiti potpuniju prognozu.
Taj Mythic Mode perspektiva
Vođenje monetarne politike često se čini najtežim kada je riječ o šoku na koji središnja banka ne može utjecati. Podizanjem kamatnih stopa ne može se proizvesti nafta niti ukinuti carina. Smanjenjem kamatnih stopa ne može se ukloniti inflacija uzrokovana poremećajima u tokovima energije i trgovine.
Odluka o zadržavanju kamatnih stopa u rujnu stoga predstavlja vježbu upravljanja rizikom. Kreatori politika razlikuju uočljiv šok u ukupnoj inflaciji od šire inflacije te prate hoće li se ta razlika zadržati. Za kućanstva i poduzeća korisna pouka nije pokušaj predviđanja sljedećeg poteza sa sigurnošću, već praćenje toga koji privremeni pritisci poprimaju trajni karakter.
Ovaj članak predstavlja opće ekonomske informacije, a ne investicijske, porezne ili financijske savjete.